Trg Mate Lovraka 3, Veliki Grđevac
Tel: 043/461-666; 461-609
  • SRETAN I BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU 2019. GODINU ŽELE VAM OPĆINSKO VIJEĆE, OPĆINSKI NAČELNIK I DJELATNICI OPĆINE VELIKI GRĐEVAC !!!

  • SRETAN I BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU 2019. GODINU ŽELE VAM OPĆINSKO VIJEĆE, OPĆINSKI NAČELNIK I DJELATNICI OPĆINE VELIKI GRĐEVAC !!!

  • SRETAN I BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU 2019. GODINU ŽELE VAM OPĆINSKO VIJEĆE, OPĆINSKI NAČELNIK I DJELATNICI OPĆINE VELIKI GRĐEVAC !!!

  • SRETAN I BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU 2019. GODINU ŽELE VAM OPĆINSKO VIJEĆE, OPĆINSKI NAČELNIK I DJELATNICI OPĆINE VELIKI GRĐEVAC !!!

  • SRETAN I BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU 2019. GODINU ŽELE VAM OPĆINSKO VIJEĆE, OPĆINSKI NAČELNIK I DJELATNICI OPĆINE VELIKI GRĐEVAC !!!

  • SRETAN I BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU 2019. GODINU ŽELE VAM OPĆINSKO VIJEĆE, OPĆINSKI NAČELNIK I DJELATNICI OPĆINE VELIKI GRĐEVAC !!!

Anketa

Da li Vam se sviđa novi dizajn stranice?
  Da, dobar je

  Ne, prethodni je bio bolji

  Nisam siguran


Rezultati

Povijest Velikogrđevačkog kraja

Povijest naselja Veliki Grđevac seže u 13. stoljeće. Prije navale Turaka bilo je tu 1244. godine naselje s tvrđavom (castrum) na rijeci Česmi. Danas lokacija tvrđave nosi ime «Gradina». Veliki Grđevac je u 13. stoljeću bio središte Gordie, županije kojoj su pripadala naselja Međurača, Prugovac, Vukosavljevica, Trnovitica i Zdenci. Godine 1501. sve je porušeno i Gradina je razvaljena. U vrijeme Severinske bune spominje se Pavlovez. U 14. stoljeću Grđevačka je županije izgubila svoju samostalnost i postala dijelom Križevačke županije. U Grđevcu se već 1357. godine spominje župna crkva, uz podatak da se u mjestu održavaju sajmovi.

Grđevački plemić Ladislav imao je tu posjede 1403. godine. On je od kralja Žigmunda Luksemburškog za banovanja dobio na dar Voćin i Orahovicu. Sredinom 15. stoljeća , 1445. godine Grđevac pada pod Turke, sve do 1683. godine. U to vrijeme taj kraj je opustošen i ponovo se naseljava tek progonom Turaka. Odlaskom Turaka naselje pripada Vojnoj krajini. Nakon turskih pustošenja mještani Grđevca još su 1701. godine pripadali župi u Novoj Rači. U vrijeme postojanja Bjelovarske županije Veliki Grđevac je pripadao Bjelovaru kao podžupanija i imao položaj političke općine. Nastankom Bjelovarsko-križevačke županije, 1886. godine Veliki Grđevac je politička općina u sklopu Kotara Grubišno Polje.

U Velikom Grđevcu su vojne vlasti osnovale Trivijalnu školu 1802. godine. U prvoj školskoj spomenici zapisano je da je sagrađena prva školska zgrada 1829. godine. Ovu je godinu grđevačka škola uzela kao početak školstva u Velikom Grđevcu.
Učitelji su 1920. godine utemeljili društvo Sokol. Školske godine 1905/06. u prvi razred je upisan učenik Mato Lovrak, jedan od najpoznatijih hrvatskih pisaca za djecu, koji je i djelovao kao učitelj u školi između 1922. i 1926. godine.
Godine 1944. škola je izgorjela. Nova školska zgrada sagrađena je 1947. godine, a 1954. godine donijeta je odluka da se u Velikom Grđevcu otvori osmogodišnja škola. Od 1987. godine održavaju se Lovrakove dane kulture, kulturno-prosvjetna manifestacija državnog značenja na kojoj se tradicionalno svaku godinu dodjeljuje državna nagrada za najbolji roman za mladež.

Početkom 60-tih godina prošlog stoljeća ukinuta je Općina Veliki Grđevac, iako je za istu napravljena nova zgrada, u kojoj je nakon toga radio i djelovao mjesni ured, a poslije i mjesna zajednica, koja je bila i jedini nosilac aktivnosti skromne gradnje infrastrukture u okviru prikupljenih sredstava mjesnog samodoprinosa.
Od 1966. godine asfaltirana je glavna prometnica Bjelovar – Daruvar, a 1967.g. na žalost ukinuta je željeznička pruga kao jaka prometna veza sa Bjelovarom i dalje Zagrebom.



Veliki Grđevac danas

U novoj Hrvatskoj, 1991. godine okupirano 40 % teritorija općine i u prvoj oslobađajućoj akciji Otkos 10 u studenom 1991. godine oslobođen je cijeli prostor. Status općine Veliki Grđevac dobiva ponovno 1993. godine i od tada Općina predvodi svoje aktivnosti. Uz naselje protječe rijeka Česma.

Status općine Veliki Grđevac dobiva ponovno 1993. godine i od tada Općina predvodi sve potrebne aktivnosti na svom području. Nakon deset godina djelovanja Općine Veliki Grđevac u okvirima svog samoupravnog djelokruga kao što su uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, briga o djeci, socijalna skrb, primarna zdravstvena zaštita, predškolski odgoj i osnovno obrazovanje, kultura, tjelesna kultura i sport, zaštita i unapređenje prirodnog okoliša, te protupožarna i civilna zaštita, sasvim je sigurno opravdala razlog svog postojanja.
Općina i samo mjesto Veliki Grđevac poznati su po klasiku dječje književnosti Mati Lovraku koji je ovdje rođen pohađao školu, te nakon smrti i pokopan na mjesnom groblju. 1987.g. utemeljeni su Lovrakovi dani kulture, manifestacija državnog značenja, a književna nagrada romanu za mladež dodjeljuje se već duži niz godina. Veliki Grđevac, tijekom godine obiđe par tisuća učenika I odraslih posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske. Budući da uz Lovrakove dane kulture i spomen sobu Mate Lovraka, nema drugih sadržaja, prišlo se rekonstrukciji “Mlina Družbe Pere Kvržice”, identičnog i na istom mjestu gdje su ga obnavljali Pero i družina. Isto tako u sklopu Centra položen je pružni kolosijek na kojemu su postavljeni lokomotiva parnjača s tri vagona, kao uprizorenje Lovrakovog djela “Vlak u snijegu”.. U neposrednoj blizini centra nalazi se poučna Staza prijatelja prirode, koja je dužine oko 2 km.Predviđena je još rekonstrukcija tradicijske mlinareve kuće, dječje igralište i ostali manji etnografski sadržaji. Za Lovrakov centar veliko zanimanje pokazuju škole širom Hrvatske, pa je u konačnici i zamišljen kao kulturno - edukativno – turistički centar za pretežito učenički turizam (exkurzije), koji bi promovirao ovaj kraj i prisjetio sve živuće generacije na lik i djela doajena dječjeg romana Matu Lovraka. Dakako da je značajno izgradnjom Lovrakovog centra obnavljanje kulturne baštine ovog kraja. U sklopu Lovrakovog centra na izuzetno lijepom sportskom ribnjaku ŠRRU „Grđevica“ okuplja 50-ak ribiča. Organiziraju se ribički dani na kojima love ribiči koji nisu članovi udruge.
Općine Veliki Grđevac je interesantna destinacija za lovni, seoski i školski turizam. Radi upotpunjavanja tih sadržaja Općina je pokrenula projekat revitalizacije starog zapuštenog bazena s ostalim pratećim sportsko-rekreacijskim i ugostiteljskim sadržajima. Općina ima svoj dječji vrtić “Slatki potok” kao predškolsku ustanovu. U kulturno umjetničkom i drugom društvenom životu djeluju Udruga žena “Hrvatsko srce”, te KUD “Mato Lovrak” koje održava tradiciju čuvanja i gajenja bilogorskih običaja, pjesme i plesa. Lovačko društvo “Jelen” bavi se uzgojem divljači i pokretač je lovnog turizma na području Općine. Svoju lovno-turističku djelatnost upotpunili su sa dvanaest ležaja u lovačkom domu. Od sportskih klubova tu su NK “Gordowa” i Karate klub “Gordowa”. Kao preduvjet daljnjeg komunalnog razvoja osnovano je komunalno poduzeće, koje je podiglo kvalitetu komunalne usluge, a to se prije svega odnosi na izgradnju vlastitog vodocrpilišta sa prilično izdašnim kapacitetom i vodovodnu mrežu kroz cijelo naselje Veliki Grđevac. Komunalni otpad se odvozi na vlastito odlagalište u Cremušini, a osigurano je i cjelogodišnje održavanje svih grobalja na području Općine.

Tradicionalni velikogrđevački obrti iz Staklene ulice su nestali. Nema više krojača, klobučara, postolara, brijača, mesara, pa čak niti limara. Od proizvodnih tvrtki tu su samo Pogrebna oprema “Kranjčec” i Drvna galanterija “Šokec”. Stalno zaposleno u privatnim, državnim i ostalim javnim tvrtkama ili ustanovama je 300-tinjak osoba. Najveći broj zaposlenih je u Hrvatskim šumama, Šumariji Veliki Grđevac, HEP -Elektri Bjelovar - Pogonu Veliki Grđevac i OŠ Mate Lovraka. Zadaća Općine je osigurati stanovništvu svog područja gospodarski razvoj, radna mjesta i općenito što bolje uvjete življenja kroz poboljšanje komunalne infrastrukture, zdravstvene usluge, poboljšanje prosvjetnih uvjeta, kao i kulturnih i športskih sadržaja. Budući da je primarna garancija dugoročnog razvoja Općine proizvodnja, s kojom dolazi i do novog zapošljavanja , aktivnosti su usmjerene u pravcu razvoja poduzetničke zone od strateškog značaja za razvoj gospodarstva. Poslovna poduzetnička zona “Bregovci” formira se nasuprot TIO na oko 8 ha zemljišta, a s ciljem što bržeg zapošljavanja većeg broja ljudi s područja općine. Poslovna poduzetnička zona “Bregovci” formira se sa ciljem što bržeg zapošljavanja većeg broja ljudi s područja općine. Isto tako cilj je dovođenja suvremenih tehnologija u ovu regiju. Procjenjuje se da će se u njoj po cjelokupnom dovršenju i popunjavanju , uključujući i TIO, zaposliti znatan broj radnika, ostvarit će se povećanje ukupnog prihoda, izvoza, prihoda proračuna, a tijekom izgradnje zone povećat će se poslovi građevinske operative kod izgradnje infrastrukture zone i novih proizvodnih objekata u zoni. Razvoj poslovanja u zoni ovisit će i o ostalim poticajima, te o sposobnosti poduzetnika koji će iskoristiti prednosti zone, te uložiti znanje i odgovorno nositi proces razvoja kapaciteta zone. Ukoliko bi razvoj zone to zahtijevao postoji mogućnost teritorijalnog širenja zone otkupom privatnog zemljišta.
Prednost predviđene zone je što neposredno uz zonu prolazi prometnica i potrebna infrastruktura, pa to znatno ubrzava ulazak zone u funkciju, te pojeftinjuje izgradnju objekata infrastrukture u zoni. Veliki Grđevac će biti izuzetno dobro prometno povezan kada područjem Općine prođe planirana auto cesta Zagreb – Virovitica. Telekomunikacijski Općina je vrlo dobro pokrivena. U bilogorskom brežuljkastom dijelu Općine nalaze se uglavnom napuštena naselja s velikim količinama kvalitetnog obradivog poljoprivrednog zemljišta, sa izuzetnim potencijalom za bavljenje stočarstvom na otvorenom, što su već neki poduzetnici prepoznali i formirali pašnjake s nekoliko stotina goveda, uglavnom u sustavu “krava - tele”. Naselje Topolovica, također gotovo napušteno od stanovništva, prostornim planom uređenja Općine određeno je za ekološko poljoprivredno područje, pa je tu počela proizvodnja kozjeg mlijeka i prerada istog u kozji sir, čija kvaliteta je prepoznata na izložbama sireva, gdje osvaja zlatne medalje.